TEKSTOVI ZA POJAM: BiHhrvatskaizbegliceonkološka zaštitaraseljenisrbija

Onkologija u uslovima izbeglištva i raseljenosti uz osvrt na iskustva Srbije, BiH i Hrvatske

U februaru 2026. godine u časopisu JCO Global Oncology objavljen je obiman pregled savremene literature o malignim bolestima među izbeglicama i raseljenim licima, koji sistematski analizira nejednakosti duž čitavog puta onkološke zaštite, od skrininga do preživljavanja. Savremeni svet se suočava sa trajno visokom stopom prisilne raseljenosti. Više od 120 miliona ljudi je raseljeno, uključujući desetine miliona izbeglica i tražilaca azila sa različitim pravnim i zdravstvenim statusima. Onkologija, zbog svoje dugotrajne i složene prirode, posebno je osetljiva na prekide u kontinuitetu zdravstvene zaštite. Pregledi savremene literature pokazuju da se nejednakosti javljaju duž čitavog puta onkološke nege — od prevencije do preživljavanja.

Anesteziolozi – malobrojni koji drže sistem budnim

Postoji izreka da su pametni ljudi odlični u rešavanju onih problema koje mudri ljudi uspevaju da izbegnu. Polazeći od toga, nameće se pitanje: kada je bio krajnji trenutak za delovanje u pravcu sprečavanja deficita anesteziologa u Srbiji, a da bi to delovanje mogli opisati kao mudro i pravovremeno? Kakva je situacija po tom pitanju u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori? Jedan od jasnih signala upozorenja pojavio se 2012. godine, objavljivanjem preglednog rada „Perioperative medicine: the future of anaesthesia?“ u British Journal of Anaesthesia, čiji je autor profesor Mike Grocott sa Univerziteta u Southamptonu. Iako formalno postavlja pitanje, ovaj

Ko će nas sutra lečiti?

Svako ko profesionalno ima povezanost sa srpskim zdravstvom, s vremena na vreme se zapita kako će izgledati kadrovska situacija za desetak ili više godina, podjednako brinući za lekarsku, ali i sestrinsko-tehničarsku popunjenost. Godine starosti trenutno zaposlenih zasigurno nisu jedini faktor koji će tu budućnost odrediti – motivisanost za rad, edukovanost, opremljenost, takođe igraju bitnu ulogu. Ipak, i sama starost zaposlenih daje nam osnove za promišljanje, pa možda i za donošenje nekih zaključaka.  Šta nam kažu “gole brojke” dostupne iz periodičnih izveštaja instituta Batut? Ulivaju li nadu, ili pak zebnju? Gde smo u odnosu na region, a gde u odnosu na