Organizacija

Cenovne mere i zdravstvena upozorenja u smanjenju karcinoma povezanih sa alkoholom: analiza studije iz The Lancet Public Health

Alkohol je značajan faktor rizika za nastanak malignih bolesti, a javne politike usmerene na smanjenje njegove konzumacije predstavljaju važne instrumente u prevenciji karcinoma. Studija objavljena u The Lancet Public Health analizirala je potencijalne efekte dve intervencije – minimalne jedinične cene (Minimum Unit Pricing, MUP) i upozorenja na ambalaži alkoholnih pića (Alcohol Warning Labels, AWLs) – na incidenciju i mortalitet od karcinoma povezanih sa alkoholom u Kanadi. MUP podrazumeva određivanje minimalne cene po jednom standardnom piću (13,45 grama čistog etanola), čime se prvenstveno poskupljuju jeftini proizvodi sa visokim sadržajem alkohola. Dosadašnja iskustva iz zemalja koje su uvele ovu meru ukazuju na

Velika analiza stvarne koristi AI modela u kliničkoj medicini

Od javnog objavljivanja ChatGPT-a u novembru 2022. godine, veliki jezički modeli (LLM) podstakli su značajne promene u oblasti medicinske veštačke inteligencije, često pokazavši sposobnost rešavanja složenih problema i apstraktnog zaključivanja, iako te funkcije nisu bile eksplicitno programirane u njihovoj arhitekturi. Takođe su pokazali sposobnost prilagođavanja novim zadacima na osnovu primera ili dodatnih informacija unetih u upitu, kao i sposobnost razumevanja i izvršavanja komandi izraženih prirodnim jezikom. Upravo ove karakteristike dovele su do naglog porasta interesovanja za potencijalnu primenu LLM modela u kliničkoj medicini, sa vrlo širokim spektrom mogućih primena: modeli mogu odgovarati na medicinska pitanja pacijenata, sažimati kliničke beleške i

AI unapređuje prepoznavanje preporuka za kontrolna radiološka snimanja (NEJM Catalyst)

Propuštene preporuke za nastavak radiološkog praćenja (follow-up) predstavljaju značajan, ali često potcenjen bezbednosni rizik u savremenim zdravstvenim sistemima. Kada radiolog u nalazu preporuči kontrolu, na primer, kontrolni CT za tri meseca ili MR pregled radi praćenja suspektne lezije, ta preporuka bi morala biti precizno prepoznata, evidentirana i sprovedena. U svakodnevnoj praksi, najčešće usled velikog obima posla, deo ovih kritičnih preporuka ostaje neregistrovan. Studija objavljena 18. februara u časopisu NEJM Catalyst pokazuje da sistemi zasnovani na agentima veštačke inteligencije (AI) mogu drastično unaprediti identifikaciju takvih preporuka unutar radioloških izveštaja. Ograničenja trenutnih sistema: Problem „makroa“ U zdravstvenom sistemu Parkland u Dalasu, još 2018. godine

Onkologija u uslovima izbeglištva i raseljenosti uz osvrt na iskustva Srbije, BiH i Hrvatske

U februaru 2026. godine u časopisu JCO Global Oncology objavljen je obiman pregled savremene literature o malignim bolestima među izbeglicama i raseljenim licima, koji sistematski analizira nejednakosti duž čitavog puta onkološke zaštite, od skrininga do preživljavanja. Savremeni svet se suočava sa trajno visokom stopom prisilne raseljenosti. Više od 120 miliona ljudi je raseljeno, uključujući desetine miliona izbeglica i tražilaca azila sa različitim pravnim i zdravstvenim statusima. Onkologija, zbog svoje dugotrajne i složene prirode, posebno je osetljiva na prekide u kontinuitetu zdravstvene zaštite. Pregledi savremene literature pokazuju da se nejednakosti javljaju duž čitavog puta onkološke nege — od prevencije do preživljavanja.

Anesteziolozi – malobrojni koji drže sistem budnim

Postoji izreka da su pametni ljudi odlični u rešavanju onih problema koje mudri ljudi uspevaju da izbegnu. Polazeći od toga, nameće se pitanje: kada je bio krajnji trenutak za delovanje u pravcu sprečavanja deficita anesteziologa u Srbiji, a da bi to delovanje mogli opisati kao mudro i pravovremeno? Kakva je situacija po tom pitanju u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori? Jedan od jasnih signala upozorenja pojavio se 2012. godine, objavljivanjem preglednog rada „Perioperative medicine: the future of anaesthesia?“ u British Journal of Anaesthesia, čiji je autor profesor Mike Grocott sa Univerziteta u Southamptonu. Iako formalno postavlja pitanje, ovaj

Ko će nas sutra lečiti?

Svako ko profesionalno ima povezanost sa srpskim zdravstvom, s vremena na vreme se zapita kako će izgledati kadrovska situacija za desetak ili više godina, podjednako brinući za lekarsku, ali i sestrinsko-tehničarsku popunjenost. Godine starosti trenutno zaposlenih zasigurno nisu jedini faktor koji će tu budućnost odrediti – motivisanost za rad, edukovanost, opremljenost, takođe igraju bitnu ulogu. Ipak, i sama starost zaposlenih daje nam osnove za promišljanje, pa možda i za donošenje nekih zaključaka.  Šta nam kažu “gole brojke” dostupne iz periodičnih izveštaja instituta Batut? Ulivaju li nadu, ili pak zebnju? Gde smo u odnosu na region, a gde u odnosu na