Kardiologija

TAVI sa Trilogy valvulom za aortnu regurgitaciju: Rezultati studije ALIGN-AR

Nalazi studije ALIGN-AR (TAVR with JenaValve for Symptomatic Aortic Regurgitation in High Surgical Risk Patients) objavljeni u časopisu The Lancet pokazali su da je, kod pacijenata sa simptomatskom umereno-teškom ili teškom nativnom aortnom regurgitacijom (AR) i visokim hirurškim rizikom, transkateterska implantacija aortne valvule (TAVI) uz primenu Trilogy valvule (JenaValve Technology, Inc.) ispunila unapred definisane bezbednosne ishode i ishode efikasnosti (endpoints). Procedura je postigla visok tehnički uspeh, značajnu redukciju AR, povoljne hemodinamske profile i održana klinička poboljšanja tokom perioda od 2 godine. Ova prospektivna, multicentrična, jednokraka studija (single-arm), sprovedena u okviru IDE (investigational device exemption) protokola, obuhvatila je 700 pacijenata u 30 centara u SAD

Nove ACC/AHA smernice za prevenciju i lečenje dislipidemija

Američki koledž za kardiologiju (ACC), Američko udruženje za srce (AHA) i još devet vodećih medicinskih organizacija objavili su nove smernice za lečenje dislipidemija – poremećaja koncentracije jednog ili više tipova lipida ili lipoproteina u krvi, uključujući holesterol i trigliceride. Procene ukazuju da oko jedna od četiri odrasle osobe u Sjedinjenim Američkim Državama ima povišene vrednosti LDL-holesterola (LDL-C), što značajno povećava rizik od infarkta miokarda i moždanog udara. Novi dokument objedinuje preporuke zasnovane na dokazima u jedinstven vodič za procenu i lečenje poremećaja metabolizma lipida sa ciljem smanjenja rizika od razvoja aterosklerotske kardiovaskularne bolesti (ASCVD), koja nastaje usled nakupljanja aterosklerotskih plakova

Prvi postpraznični radni dan povezan sa većom učestalošću vanbolničkog srčanog zastoja

Ukratko Povratak u radnu rutinu nakon praznika može predstavljati kratak, ali merljiv period povećane kardiovaskularne vulnerabilnosti. Nagla tranzicija iz perioda odmora u svakodnevne obaveze prati porast aktivnosti simpatikusa i oslobađanje kateholamina, što može povećati rizik od vanbolničkog srčanog zastoja, posebno kod pacijenata sa postojećom srčanom bolešću. Autori zato ukazuju na potrebu za većom pripravnošću hitnih službi nakon praznika i na važnost očuvanja terapijske adherencije tokom neradnih dana. Poznato je da se tokom praznika i vikenda beleži porast kardiovaskularnih događaja. Međutim, nova velika populaciona analiza, nedavno objavljena u časopisu JAMA Network Open, sugeriše da kritični period možda nastupa tek nakon završetka

Koronarna ateroskleroza i maligne bolesti: naučno saopštenje Američkog udruženja za srce

U jučerašnjem naučnom saopštenju American Heart Association objavljenog u prestižnom žurnalu Circulation, dat je sveobuhvatan pregled zajedničkih faktora rizika, bioloških mehanizama koji povezuju ove dve bolesti, kao i savremenih dijagnostičkih i terapijskih pristupa u oblasti kardio-onkologije. U nastavku donosimo pregled glavnih nalaza ovog naučnog saopštenja. Ključne poruke Koronarna ateroskleroza i karcinom dele brojne zajedničke faktore rizika, ali su povezani i zajedničkim inflamatornim i genetskim mehanizmima. Savremene onkološke terapije, uključujući radioterapiju, antracikline, inhibitore tirozin-kinaze i imunoterapiju, mogu ubrzati razvoj ili destabilizaciju aterosklerotskog plaka. Onkološki pacijenti imaju povećan rizik od kardiovaskularnih događaja i često zahtevaju pažljiviju stratifikaciju rizika i raniju primenu preventivnih

Oralni semaglutid i ishodi srčane slabosti kod bolesnika sa tipom 2 dijabetesa (SOUL)

Srčana slabost (HF) ostaje jedan od vodećih uzroka morbiditeta kod bolesnika sa tipom 2 dijabetesa (T2D). Dok je kardiovaskularni benefit agonista GLP-1 receptora (GLP-1 RA) u redukciji velikih kardiovaskularnih događaja (MACE) dobro dokumentovan, uticaj na specifične ishode vezane za srčanu slabost, naročito u različitim fenotipovima (HFrEF i HFpEF), ostaje predmet dodatne analize. Sekundarna analiza SOUL studije objavljena u JAMA Internal Medicine procenjivala je efekat oralnog semaglutida (GLP-1 RA) na ishode vezane za srčanu slabost u populaciji sa T2D i visokim kardiovaskularnim rizikom. Dizajn i populacija SOUL je randomizovana, dvostruko slepa, placebo-kontrolisana, event-driven studija koja je uključila 9.650 bolesnika sa T2D

JAMA Cardiology: Niske doze rivaroksabana u prevenciji tromba leve komore nakon anteriornog STEMI.

Nakon anteriornog infarkta miokarda sa ST-elevacijom (STEMI), tromb leve komore ostaje klinički relevantna komplikacija. Pitanje optimalne prevencije i dalje je otvoreno, a odgovore su pokušali pronaći i autori APERITIF multicentrične i randomizovane studije. Iako je prvobitno bilo planirano uključivanje 560 pacijenata, zbog sporog regrutovanja i logističko-finansijskih izazova studija je prevremeno prekinuta, pa su analizirani podaci 219 bolesnika sa anteriornim infarktom miokarda lečenih primarnom perkutanom koronarnom intervencijom. Ispitanici su randomizovani na „vaskularnu“ dozu rivaroksabana (2,5 mg dva puta dnevno) uz dualnu antiagregacionu terapiju (DAPT) ili na samu DAPT tokom 30 dana. Primarni ishod bio je prisustvo tromba leve komore detektovano kontrastnom

Konsenzus: Nova taksonomija kardiovaskularnog rizika

Dokument koji su zajednički potpisali ESC, ACC, AHA i WHF, a čiji su vodeći autori Thomas Münzel, Paola Casadei, George Bakris i David Newby, predstavlja istorijsku prekretnicu, i suštinsko proglašenje nove taksonomije kardiovaskularnog rizika. Kada četiri najznačajnija kardiološka udruženja sveta zvanično potvrde da je nauka o ekološkim stresorima konsolidovana, kardiologija prestaje da bude disciplina fokusirana isključivo na unutrašnje parametre i postaje nauka o interakciji organizma i civilizacijskog dizajna. Kategorija stresora Klinički parametar / Anamneza Patofiziološki uticaj na KV sistem Aerozagađenje Blizina saobraćajnica visokog intenziteta (npr. autoput) ili industrijskih zona. Sistemska inflamacija, oksidativni stres, destabilizacija aterosklerotskog plaka (PM2.5 čestice). Akustični stres Izloženost komunalnoj buci

Postpartalna regulacija krvnog pritiska nakon hipertenzivnih poremećaja u trudnoći i volumeni mozga: rezultati POP-HT imaging podstudije

Hipertenzivni poremećaji u trudnoći (gestacijska hipertenzija i preeklampsija) predstavljaju heterogenu grupu stanja koja zahvata do 15% trudnoća i predstavljaju jedinstven rizik za dugoročno zdravlje žena. Patofiziologija može varirati od prolaznog povišenja krvnog pritiska do multisistemskog oštećenja, uključujući cerebralni edem, poremećaj autoregulacije i eklampsiju. Epidemiološki podaci konzistentno ukazuju da žene sa ovakvom anamnezom imaju viši rizik za moždani udar, vaskularnu demenciju i različite oblike cerebralne mikrovaskularne bolesti. Ranije studije su pokazale da žene koje su imale preeklampsiju mogu imati smanjene volumene mozga tokom trudnoće, neposredno nakon porođaja, ali i tokom srednjeg i kasnijeg životnog doba. Ono što je do sada bilo

Tridesetogodišnji rizik od kardiovaskularnih događaja kod zdravih žena u zavisnosti od nivoa lipoproteina(a): prikaz rezultata studije iz JAMA Cardiology (2026)

Lipoprotein(a), Lp(a), predstavlja genetski determinisanu frakciju lipoproteina, sastavljenu od LDL čestice i apolipoproteina(a). Zbog specifične strukture i ograničene osetljivosti na promene životnih navika i standardne lipidne terapije, Lp(a) se smatra nezavisnim faktorom rizika za aterosklerotske i trombotske događaje. Međutim, pitanje pragova na kojima Lp(a) dobija dugoročni prognostički značaj ostaje predmet istraživanja. U januaru 2026. godine objavljena je analiza u JAMA Cardiology koja procenjuje 30-godišnji rizik od kardiovaskularnih događaja kod zdravih žena u zavisnosti od kliničkih pragova i percentila Lp(a). Dizajn i populacija Studija je sprovedena u okviru Women’s Health Study, prospektivne kohorte američkih zdravstvenih radnica praćenih od 1993. do 2023.

Kardiovaskularne bolesti u Srbiji i Evropi: urednički pregled podataka i implikacija za praksu

Kardiovaskularne bolesti (KVB) u Srbiji i Evropskoj uniji (EU) zauzimaju prvo mesto među uzrocima smrtnosti, ali se podaci iz dva ključna dokumenta — Zdravstveno-statističkog godišnjaka Srbije 2024 i izveštaja State of Health in the EU – Synthesis Report 2025 — razilaze već na prvom pogledu. Iako Srbija i EU dele vodeći uzrok smrti, njihove kardiovaskularne putanje više nisu uporedive. U državama EU već dve decenije beleži se stabilan pad mortaliteta od KVB, praćen sve većim doprinosom sekundarne prevencije i produženog preživljavanja pacijenata sa hroničnim kardiovaskularnim stanjima. U tom širem obrascu evropskih zdravstvenih sistema, akutni kardiovaskularni incidenti postepeno zauzimaju manji udeo

AF, ateroskleroza i moždani udar: da li kombinovana terapija zaista pomaže?

Pacijenti sa ishemijskim moždanim udarom ili tranzitornim ishemijskim napadom (TIA) koji istovremeno imaju nevalvularnu atrijalnu fibrilaciju (NVAF) i neku manifestaciju aterosklerotske kardiovaskularne bolesti (ASCVD) predstavljaju čestu, ali terapijski kompleksnu populaciju. U svakodnevnoj praksi često se postavlja pitanje da li je kod ovih bolesnika opravdano rutinski kombinovati oralnu antikoagulaciju sa antitrombocitnom terapijom, u nadi da će se dodatno smanjiti rizik od ishemijskih događaja. Do skoro, ovaj pristup se oslanjao uglavnom na opservacione podatke, uz poznatu cenu u vidu povećanog rizika od krvarenja. Randomizovani dokazi specifično usmereni na ovu populaciju praktično nisu postojali. ATIS-NVAF studija predstavlja prvi pokušaj da se to pitanje