Tekstovi autora: Pericardion

Anesteziolozi – malobrojni koji drže sistem budnim

Postoji izreka da su pametni ljudi odlični u rešavanju onih problema koje mudri ljudi uspevaju da izbegnu. Polazeći od toga, nameće se pitanje: kada je bio krajnji trenutak za delovanje u pravcu sprečavanja deficita anesteziologa u Srbiji, a da bi to delovanje mogli opisati kao mudro i pravovremeno? Kakva je situacija po tom pitanju u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori? Jedan od jasnih signala upozorenja pojavio se 2012. godine, objavljivanjem preglednog rada „Perioperative medicine: the future of anaesthesia?“ u British Journal of Anaesthesia, čiji je autor profesor Mike Grocott sa Univerziteta u Southamptonu. Iako formalno postavlja pitanje, ovaj

Ko će nas sutra lečiti?

Svako ko profesionalno ima povezanost sa srpskim zdravstvom, s vremena na vreme se zapita kako će izgledati kadrovska situacija za desetak ili više godina, podjednako brinući za lekarsku, ali i sestrinsko-tehničarsku popunjenost. Godine starosti trenutno zaposlenih zasigurno nisu jedini faktor koji će tu budućnost odrediti – motivisanost za rad, edukovanost, opremljenost, takođe igraju bitnu ulogu. Ipak, i sama starost zaposlenih daje nam osnove za promišljanje, pa možda i za donošenje nekih zaključaka.  Šta nam kažu “gole brojke” dostupne iz periodičnih izveštaja instituta Batut? Ulivaju li nadu, ili pak zebnju? Gde smo u odnosu na region, a gde u odnosu na

Postpartalna regulacija krvnog pritiska nakon hipertenzivnih poremećaja u trudnoći i volumeni mozga: rezultati POP-HT imaging podstudije

Hipertenzivni poremećaji u trudnoći (gestacijska hipertenzija i preeklampsija) predstavljaju heterogenu grupu stanja koja zahvata do 15% trudnoća i predstavljaju jedinstven rizik za dugoročno zdravlje žena. Patofiziologija može varirati od prolaznog povišenja krvnog pritiska do multisistemskog oštećenja, uključujući cerebralni edem, poremećaj autoregulacije i eklampsiju. Epidemiološki podaci konzistentno ukazuju da žene sa ovakvom anamnezom imaju viši rizik za moždani udar, vaskularnu demenciju i različite oblike cerebralne mikrovaskularne bolesti. Ranije studije su pokazale da žene koje su imale preeklampsiju mogu imati smanjene volumene mozga tokom trudnoće, neposredno nakon porođaja, ali i tokom srednjeg i kasnijeg životnog doba. Ono što je do sada bilo

Postporođajno krvarenje: da li prag od 500 mL i dalje ima klinički smisao?

Postporođajno krvarenje (PPK) ostaje jedan od glavnih uzroka maternalnog mortaliteta i morbiditeta, i u zemljama sa visokim i u zemljama sa ograničenim resursima. U našoj svakodnevnoj praksi, ali i u zvaničnim dokumentima, prag od ≥500 mL gubitka krvi nakon vaginalnog porođaja koristi se kao granična vrednost za klinički značajno postporođajno krvarenje. Domaći „Vodič za perioperativnu nadoknadu krvi i krvnih derivata“ (SJAIT, tematski broj 2025), u poglavlju o peripartalnom krvarenju, definiše PPK upravo tako: kao gubitak krvi veći od 500 ml nakon vaginalnog porođaja, odnosno veći od 1000 ml kod carskog reza, ili bilo koji gubitak krvi koji dovodi do hemodinamske

Metformin verovatno smanjuje rizik od razvoja osteoartritisa

Objavljeni rezultati jedne od najvećih do sada sprovedenih analiza o mogućoj vezi između metformina i rizika od razvoja novodijagnostikovanog osteoartritisa ukazuju na potencijalno povoljan obrazac posmatranja. Istraživači sa Univerziteta Lund sproveli su opsežnu studiju koristeći model kohorte blizanaca, što omogućava kontrolu velikog broja genetskih i faktora okruženja koji uobičajeno otežavaju tumačenje rezultata u epidemiološkim analizama. Dizajn i populacija U studiju su bili uključeni švedski blizanci uzrasta 35 do 75 godina koji su bili živi 31. decembra 2005. godine, bez prethodne dijagnoze osteoartritisa i bez upotrebe metformina u šestomesečnom periodu pre početka praćenja. Ukupna polazna kohorta obuhvatila je 52.341 ispitanika, uključujući

Starost pacijenta i mišićne mere kao prediktori uspešnosti hirurgije kod lokalno uznapredovalog adenokarcinoma jednjaka

U lečenju lokalno uznapredovalog adenokarcinoma jednjaka standardno se primenjuje neoadjuvantna hemioradioterapija, uz mogućnost naknadne ezofagektomije. S obzirom na to da je ezofagektomija jedan od fiziološki najopterećujućih zahvata u digestivnoj hirurgiji, pitanje koje ostaje prisutno u kliničkoj praksi glasi: kod kojih pacijenata operacija donosi jasnu korist, a kod kojih pacijenata te koristi nema? U studiji koju su objavili Sanderfer i saradnici analizirani su bolesnici sa T2–T4 N0–N2 M0 adenokarcinomom jednjaka lečeni neoadjuvantnom hemioradioterapijom. Iz daljeg razmatranja isključeni su pacijenti kod kojih je tokom ponovne procene stadijuma bolesti utvrđena metastatska ili neresektabilna bolest, kao i pacijenti koji su umrli unutar prvih 60

Globalni istraživački trendovi u strategijama zajednica za smanjenje rizične upotrebe alkohola i promociju zdravlja

Ova studija predstavlja obimnu bibliometrijsku analizu svetske naučne produkcije radova o strategijama zasnovanim na zajednici, čiji je cilj smanjenje rizične upotrebe alkohola i unapređenje zdravlja stanovništva. Autori razmatraju kako se ovo istraživačko područje razvijalo tokom poslednjih sedam decenija, koje zemlje i ustanove najviše doprinose, koje tematske celine dominiraju i kako se koncepti vezani za prevenciju alkohola uklapaju u šire javnozdravstvene okvire. Metodologija Autori su obradili radove pronađene u bazi PubMed/MEDLINE, koristeći kombinaciju MeSH oznaka i ključnih reči koje obuhvataju tri oblasti: U analizu je uključeno 2607 radova iz 916 izvora, objavljenih u periodu 1954–2025. godine. Prosečna starost radova iznosi 13,8

Tridesetogodišnji rizik od kardiovaskularnih događaja kod zdravih žena u zavisnosti od nivoa lipoproteina(a): prikaz rezultata studije iz JAMA Cardiology (2026)

Lipoprotein(a), Lp(a), predstavlja genetski determinisanu frakciju lipoproteina, sastavljenu od LDL čestice i apolipoproteina(a). Zbog specifične strukture i ograničene osetljivosti na promene životnih navika i standardne lipidne terapije, Lp(a) se smatra nezavisnim faktorom rizika za aterosklerotske i trombotske događaje. Međutim, pitanje pragova na kojima Lp(a) dobija dugoročni prognostički značaj ostaje predmet istraživanja. U januaru 2026. godine objavljena je analiza u JAMA Cardiology koja procenjuje 30-godišnji rizik od kardiovaskularnih događaja kod zdravih žena u zavisnosti od kliničkih pragova i percentila Lp(a). Dizajn i populacija Studija je sprovedena u okviru Women’s Health Study, prospektivne kohorte američkih zdravstvenih radnica praćenih od 1993. do 2023.

Kardiovaskularne bolesti u Srbiji i Evropi: urednički pregled podataka i implikacija za praksu

Kardiovaskularne bolesti (KVB) u Srbiji i Evropskoj uniji (EU) zauzimaju prvo mesto među uzrocima smrtnosti, ali se podaci iz dva ključna dokumenta — Zdravstveno-statističkog godišnjaka Srbije 2024 i izveštaja State of Health in the EU – Synthesis Report 2025 — razilaze već na prvom pogledu. Iako Srbija i EU dele vodeći uzrok smrti, njihove kardiovaskularne putanje više nisu uporedive. U državama EU već dve decenije beleži se stabilan pad mortaliteta od KVB, praćen sve većim doprinosom sekundarne prevencije i produženog preživljavanja pacijenata sa hroničnim kardiovaskularnim stanjima. U tom širem obrascu evropskih zdravstvenih sistema, akutni kardiovaskularni incidenti postepeno zauzimaju manji udeo

Metoda kolorektalne endoskopske submukozne disekcije koja bi mogla poboljšati ishode

Endoskopska submukozna disekcija (ESD) razvila se kao metoda koja omogućava en bloc uklanjanje velikih polipa, lateralno širećih lezija (LST) i površinskih neoplazija gastrointestinalnog trakta, čime se obezbeđuje potpuna histopatološka procena margina. Šira primena ESD-a je ograničena, ponajviše zbog anatomije kolona sa tankim mišićnim slojem, prisustva angulacija, ograničene stabilnosti instrumenta tokom disekcije, dužeg trajanje zahvata i većeg rizika od perforacije u odnosu na intervencije na želucu i jednjaku. Zbog toga u međunarodnoj literaturi posebno važno mesto zauzimaju studije koje prikazuju dugoročno iskustvo iz jednog centra sa uvođenjem novih tehničkih pristupa koji poboljšavaju preglednost, stabilnost radnog polja i kontrolu elektrokauterizacije tokom ESD.

AF, ateroskleroza i moždani udar: da li kombinovana terapija zaista pomaže?

Pacijenti sa ishemijskim moždanim udarom ili tranzitornim ishemijskim napadom (TIA) koji istovremeno imaju nevalvularnu atrijalnu fibrilaciju (NVAF) i neku manifestaciju aterosklerotske kardiovaskularne bolesti (ASCVD) predstavljaju čestu, ali terapijski kompleksnu populaciju. U svakodnevnoj praksi često se postavlja pitanje da li je kod ovih bolesnika opravdano rutinski kombinovati oralnu antikoagulaciju sa antitrombocitnom terapijom, u nadi da će se dodatno smanjiti rizik od ishemijskih događaja. Do skoro, ovaj pristup se oslanjao uglavnom na opservacione podatke, uz poznatu cenu u vidu povećanog rizika od krvarenja. Randomizovani dokazi specifično usmereni na ovu populaciju praktično nisu postojali. ATIS-NVAF studija predstavlja prvi pokušaj da se to pitanje

29/01/2026

Pericardion

GLP-1 agonisti i perioperativni period u srpskoj hirurgiji

Diskusije vođene tokom Kliničkog kongresa American College of Surgeons u oktobru 2025. godine potvrdile su da je tema GLP-1 agonista ušla u širu hiruršku raspravu, ovaj put ne u smislu poređenja efikasnosti “hirurgija vs. GLP-1” u lečenju gojaznosti, te već i sama ta činjenica predstavlja događaj od značaja. Poruka koja se mogla čuti u različitim oblicima bila je dosledna: GLP-1 terapije neće zameniti hirurgiju, ali će trajno promeniti profil pacijenata koji dolaze na operaciju, način njihove pripreme i način na koji se procenjuje perioperativni rizik. Ta poruka ima neposredan značaj i van Sjedinjenih Američkih Država, uključujući zdravstvene sisteme u kojima

Dobra komunikacija o riziku od karcinoma dojke i planu skrininga donosi olakšanje i za pacijentkinju i za radiologa

Nakon najave Ministarstva zdravlja Republike Srbije iz septembra 2025. godine o intenziviranju i centralnom praćenju skrininga karcinoma dojke na nivou cele zemlje, jasno je da se radiološke službe ponovo nalaze u fokusu ovog procesa. U takvim okolnostima, razumevanje načina na koji pacijentkinje doživljavaju procenu rizika od oboljevanja i preporučeni plan skrininga može imati neposredan značaj za svakodnevnu radiološku praksu.Plan skrininga karcinoma dojke u većini zemalja, uključujući i Srbiju, zasniva se pre svega na starosti žene. Paralelno sa razvojem dijagnostičkih tehnologija i boljim razumevanjem faktora koji povećavaju verovatnoću nastanka bolesti, sve češće se razmatra uvođenje stratifikovanog skrininga. U tom modelu vrši