Poznato je da se tokom praznika i vikenda beleži porast kardiovaskularnih događaja. Međutim, nova velika populaciona analiza, nedavno objavljena u časopisu JAMA Network Open, sugeriše da kritični period možda nastupa tek nakon završetka praznika, kada se populacija vraća u uobičajeni radni ritam. U nacionalnoj kohortnoj studiji koja je obuhvatila više od 200.000 slučajeva vanbolničkog srčanog zastoja (OHCA), istraživači su pokazali da je incidencija ovog događaja značajno veća prvog radnog dana nakon praznika nego tokom ostalih radnih dana.
Kako autori navode:
Ovaj nalaz ukazuje da postpraznični prelaz iz perioda odmora u radni ritam može predstavljati kratko, ali jasno definisano vreme povećane kardiovaskularne vulnerabilnosti.
Nacionalna baza podataka
Studija je analizirala 203.471 slučaj vanbolničkog srčanog zastoja kod odraslih pacijenata registrovanih tokom perioda 2013–2023 u Južnoj Koreji, koristeći nacionalni registar koji objedinjuje podatke hitne medicinske službe i više od 700 bolničkih ustanova širom zemlje.
Radni dani klasifikovani su u dve kategorije:
- postpraznični radni dan – prvi radni dan nakon bilo kog prazničnog ili vikend perioda
- referentni radni dani – svi ostali radni dani
Događaji koji su se dogodili tokom samih praznika nisu uključeni u analizu kako bi se izolovao efekat tranzicije iz prazničnog u radni režim života.
Devet procenata više zastoja
Glavni nalaz bio je jasan.
Incidencija vanbolničkog srčanog zastoja bila je za 9% viša prvog radnog dana nakon praznika u poređenju sa ostalim radnim danima.
IRR 1.09 (95% CI 1.08–1.11)
U apsolutnim brojevima:
- medijana dnevnog broja slučajeva nakon praznika: 88
- medijana tokom ostalih radnih dana: 80
Zanimljivo je da je ovaj porast bio ograničen gotovo isključivo na prvi postpraznični dan, nakon čega se incidencija brzo vraćala na uobičajeni nivo.
Drugim rečima, fenomen nije predstavljao produženi efekat prazničnog perioda, već akutni skok rizika u trenutku povratka u svakodnevni ritam aktivnosti.
Ko je najugroženiji?
Analiza podgrupa pokazala je da postpraznični porast incidencije nije ravnomerno raspoređen u populaciji.
Najizraženiji efekat zabeležen je kod nekoliko specifičnih grupa.
Starije osobe (>65 godina)
IRR 1.03
Gerijatrijska populacija ima manju fiziološku rezervu i slabiju sposobnost adaptacije na nagle promene dnevnog ritma i stres povratka u radni režim.
Pacijenti sa kardiološkim uzrokom zastoja
IRR 1.02
Kod ovih pacijenata verovatno dolazi do aktivacije već postojećih patofizioloških mehanizama povezanih sa koronarnom bolešću ili aritmijama.
Nešokabilni inicijalni ritmovi (PEA i asistolija)
IRR 1.03
Zanimljivo je da porast incidencije nije bio statistički značajan kod šokabilnih ritmova (ventrikularna fibrilacija i ventrikularna tahikardija). Autori sugerišu da to može biti posledica činjenice da šokabilni ritmovi čine relativno manji deo ukupnih OHCA događaja, što može ograničiti statističku snagu analize.
Koliko je važna dužina praznika?
Jedan od najzanimljivijih nalaza studije odnosi se na trajanje prazničnog perioda.
Povećanje incidencije zabeleženo je tek nakon dva ili više uzastopnih neradnih dana.
| Trajanje praznika | IRR |
|---|---|
| 1 dan | 1.03 (nije značajno) |
| 2 dana | 1.10 |
| 3 dana | 1.09 |
| ≥4 dana | 1.10 |
To znači da dva uzastopna neradna dana predstavljaju prag nakon kojeg se javlja postpraznični porast rizika.
U praktičnom smislu to znači da vikend sam po sebi može biti dovoljan „okidač“ za kritični ponedeljak, dok izolovani jednodnevni praznici nisu pokazali isti efekat.
Šta stoji iza ovog fenomena?
Autori smatraju da je postpraznični porast OHCA verovatno rezultat kombinacije bioloških i bihejvioralnih faktora povezanih sa prazničnim periodom.
Tokom prazničnih perioda često dolazi do:
- povećane konzumacije alkohola
- poremećaja sna
- promena cirkadijalnog ritma
- slabije adherencije na terapiju
- odlaganja traženja medicinske pomoći
Nagla tranzicija iz perioda odmora u povratak radnim obavezama može izazvati akutni porast aktivnosti simpatikusa i naglo oslobađanje kateholamina, što povećava hemodinamsko opterećenje i može precipirati fatalne aritmije kod ranjivih pacijenata.
Kako autori ističu:
Istovremeno, deo događaja može biti posledica odlaganja traženja medicinske pomoći tokom praznika, jer pacijenti često ignorišu prodromalne simptome kako ne bi „kvarili praznični period“, pa se komplikacije manifestuju tek nakon povratka u svakodnevni režim života.
Kliničke implikacije
Rezultati ove analize ukazuju da period neposredno nakon praznika predstavlja kratko, ali jasno definisano vreme povećanog kardiovaskularnog rizika.
To može imati nekoliko praktičnih implikacija:
- povećana pripravnost hitnih medicinskih službi nakon prazničnih perioda
- preventivno savetovanje rizičnih pacijenata
- naglašavanje važnosti redovnog uzimanja terapije tokom praznika
Iako relativni porast incidencije ne izgleda visok, veliki broj događaja u populaciji znači da i umeren relativni porast može imati značajan javnozdravstveni uticaj.
Izvor: Kim JH, et al. Postholiday Weekday and Out-of-Hospital Cardiac Arrest Incidence. JAMA Netw Open. 2026;9(3):e260832. doi:10.1001/jamanetworkopen.2026.0832. (link)