U februaru 2026. godine u časopisu JAMA objavljen je apstrakt rada autora Zhang i sar. pod naslovom “Coffee and Tea Intake, Dementia Risk, and Cognitive Function”. Studija analizira povezanost dugoročnog unosa kafe i čaja sa incidencom demencije i kognitivnim statusom.
Dizajn studije i metodologija
Analiza obuhvata podatke iz dve velike američke prospektivne kohorte:
Osnovni parametri:
- Uzorak: 131.821 ispitanik.
- Period praćenja: Do 43 godine.
- Metodologija: Unos je procenjivan periodičnim validiranim upitnicima o učestalosti konzumacije (FFQ). Incidenca demencije utvrđivana je uvidom u medicinsku dokumentaciju i standardizovanim dijagnostičkim procedurama.
Tokom perioda praćenja dokumentovano je 11.033 slučaja demencije.
Rezultati
Analiza ukazuje na nelinearnu povezanost između unosa kofeinskih napitaka i rizika od demencije:
| Kategorija | Optimalna doza | Ishod (Rizik / Kognicija) |
|---|---|---|
| Kofeinska kafa | 2–3 šoljice/dan | HR ≈ 0,82; usporavanje pada egzekutivnih funkcija i radne memorije. |
| Čaj | 1–2 šoljice/dan | Niža incidenca demencije; povoljniji rezultati na subjektivnim kognitivnim merama. |
| Bezkofeinska kafa | — | Bez statistički značajne povezanosti sa rizikom ili kognitivnim statusom. |
- Kognitivni ishodi: Podrazumevaju objektivno merenje brzine kognitivnog pada (egzekutivne funkcije, radna memorija) i subjektivnu procenu pacijenata o slabljenju kognitivnih kapaciteta.
Tumačenje nalaza
Autori zaključuju da je umerena konzumacija kofeinske kafe i čaja povezana sa nižim rizikom od demencije u dugoročnom praćenju. Izostanak efekta kod bezkofeinske kafe sugeriše kofein kao primarni neuroprotektivni medijator, verovatno putem antagonizma adenozinskih A2A receptora.
Napomena: Studija je opservacionog karaktera i ne dokazuje uzročnost. Ovaj prikaz je zasnovan na podacima dostupnim u objavljenom apstraktu rada.